top of page
Photo du rédacteurLe Fantôme de la liberté

Salomina pogodba Robertina Bartolca


Esejist, prevoditelj i nakladnik Robertino Bartolec kod multidisciplinarnog prostora Wilde u Parizu,

gdje će 7. srpnja 2023. predstaviti svoj esej Salomina pogodba.








Nemalo nam je zadovoljstvo obavijestiti Vas da je objavljen esej Le Compromis de Salomé (Salomina Pogodba) Robertina Bartolca. Knjiga je plod suradnje pariškog izdavača THEATROOM i varaždinskog nakladnika MODERNIST, a posebna je čar ovog projekta da se uz esej Salomina pogodba na hrvatskom, čitatelji mogu posvetiti i otkrivanju eseja kako na francuskom u prijevodu Yves-Alexandre Tripkovića tako i na engleskom u prijevodu samog autora.

Usto je MODERNIST objavio i višejezičnu knjigu dramaturških obrada legende o Salomi kroz pera Oscara Wildea i Miroslava Krleže, tako uz izvornike imamo i prijevode Robertina Bartolca koji je na hrvatski preveo Salomu Oscara Wildeau a na engleski Salomu Miroslava Krleže, prijevod Salome Oscara Wildea na engelski onaj je lorda Alfreda Douglasa dok je Yves-Alexandre Tripković na francuski preveo Salomu Miroslava Krleže. Time, uz knjigu eseja Robertina Bartolca Le Compromis de Salomé (Salomina pogodba), čitatelj dobiva cjelovit uvid kako u samu dramu pod znakom Salome kako su je doživjeli Oscar Wilde i Miroslav Krleža tako i u kulise stvaralačkih genija dvojice vrsnih pisaca.

Predstavljanje ovih zrcalnih knjiga predviđeno je 7. srpnja 2023., na 130. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže (a što se po godinama podudara i s publikacijom prve Wildeove edicije Salome na francuskom), u multidisciplinarnom prostoru Wilde u srcu Pariza, a bit će to prilika i da se za 100. godišnjicu rođenja naklonimo i legendarnoj francuskoj glumici Sarah Bernhardt (koje je bila prihvatila utjeloviti Salomu), možda i kroz koncertno čitanje u izvedbi pariškog kazališnog ansambla.



Robertino Bartolec literarnom studijom "Le Compromis de Salomé" fokusira odnos dva pisca, dva velika umjetnika (Wilde i Krleža) prema istovjetnom tekstu, biblijskom zapisu (Saloma je prikazana u Evanđelju po Mateju/Marku 14:6/6:22) kojeg iz vlastite perspektive Irac i Hrvat dramski analiziraju. Štoviše, u tim jednočinkama - moralnom, duhovnom i estetskom srazu Salome i Ivana Krstitelja - Wilde i Krleža nalaze sebe, nešto autentično svoje. I ne samo to, autorskim pečatom svjesno kreiraju kako vlastiti autoportret (doslovno autobiografsko svjedočanstvo) tako i refleksiju neizbježno i vječno tragičnog u ljudskom, čime je saga o Salomi i njezinom seduktivnom 'danse macabre' sa sedam velova oda fenomenologiji skaradnog, ispraznog i brutalnog, ali i ljepoti koja nas od devastacije civilizacijski jedina može spasiti. Dapače, naglašava Robertino Bartolec u "Le Compromis de Salomé", Wilde i Krleža posredovanjem složenih literarnih/dramskih procesa evokacije biblijskog motiva, autobiografskim reminiscencijama i asocijacijama na aktualna društvena i politička previranja traže i pronalaze modus umjetnički proučiti i osmisliti intelektualni i senzibilni arhetip (Saloma vs. Ivan Krstitelj) čovjekova bivanja. Wilde spisateljski započinje rad na "Salomé" 1891. godine. Lipnja 1892. godine u londonskom Palace Theatreu počinju probe za kazališnu premijeru (veličanstvena Sarah Bernhardt prihvatila je utjeloviti Salomu). Međutim, kroz

kraljevskog nadležnika za dramsku umjetnost Edwarda Pigotta suspendirana je mogućnost igranja okoristivši zakonski naputak da nije svrsishodno prikazivati biblijske likove kazališnim predstavama. Wilde napušta mogućnost engleske teatralizacije "Salomé" u korist književnog publiciranja francuske i engleske verzije teksta. Francuska inačica knjige izlazi 1893. godine, uskoro se tiska i englesko izdanje prijevodom lorda Alfreda Douglasa Bosiea. Analizirajući danas kompletan Wildeov opus, čini se, on u svakom svojem djelu spisateljski iznova te isponova kontemplirano parafrazira zaplet "Salomé", zaključno s "De Profundis". S druge strane, Krleža cijeli stvarateljski život - od 1913. do 1967. - piše, mijenja, nadopunjuje "Salomu"; sve Krležine životne oprečnosti kao u trezoru "Salomom" su pohranjene. Čas je za izravnu jukstapoziciju dva djela, dvije drame, kako naspram autora, tako i glede vremena, razdoblja izlaska i doba našega... Wilde/Krleža biblijskom ishodišnom kandilom daju lekciju iz povijesti koja ne pulsira pojednostavljenošću vjerskih repetitorija. Iako su rođeni u 19. stoljeću (1854./1893.), njihove preokupacije velikim idejama i pokušajima traženja reda u kaosu postojanja okidač su inspiraciji koja se potom raširila na golemi historijski teren, lavinu kulture, politike, psihologije. To je karambol novih teza, uvida, razvoja događaja konvertiranih u ovaj vremenski stadij — 3. milenij...




Comments


bottom of page