top of page

Teatrologija: Vila lutaka Snježane Banović

  • Photo du rédacteur: Le Fantôme de la liberté
    Le Fantôme de la liberté
  • il y a 2 jours
  • 2 min de lecture





U trinaest poglavlja, autorica pregledno i detaljno daje uvid u profesionalne i privatne biografije zaboravljanih i zanemarenih umjetnica u povijesti hrvatskog kazališta. Kako bi sustavno i razumljivo prikazala širi kontekst položaja žene u dominantno muškom sustavu pravila, autorica izdvaja svaku od umjetnica posebno, u odvojenu cjelinu koja onda, za svaku od njih prema konkretnom slučaju, raščlanjuje društveni, umjetnički, kulturni i politički okvir unutar kojih su živjele i djelovale. Ovakvo kontekstualiziranje omogućilo je posve osoban pristup svakoj od zaboravljenih heroina pojedinačno. S jedne je strane takva autorska odluka doprinijela izradi neke vrste jako proširenih i literarno obogaćenih enciklopedijskih natuknica koje nadomještaju one šture ili nepostojeće u enciklopedijama i leksikonima hrvatskog glumišta, dok je, s druge strane, stvorila širok i detaljan uvid u sve sličnosti i razlike, u sve zajedničke i posve drugačije okolnosti u kojima je svaka od prikaznih umjetnica počinjala, razvijala i završavala svoju karijeru, ali i svoj privatan život često posve neodvojiv od profesionalnog životopisa.  (…) Poseban napor istraživačkog procesa koji prethodi ovom rukopisu ogleda se u činjenici da je sve te kazališne i osobne povijesti najprije trebalo otkriti, duboko zakopane u arhivskim materijalima, pa potom strpljivo rekonstruirati i pregledati te izložiti oslanjajući se na vrlo oskudne, uglavnom nikad obrađene i posve zanemarene podatke na marginama povijesti hrvatskog kazališta (…)

Darko Lukić

  

(…) Zadubljujući se u kreativne životopise svake od njih, autorica pomno utvrđuje i analitički rastvara naravi i dosege njihovih brojnih i kapitalnih umjetničkih prinosa hrvatskoj glumišnoj povijesti odnosno estetska obilježja njihovih osebujnih glumačkih, pjevačkih i plesnih, redateljskih i koreografskih, ali i pedagoških ostvarenja. Pored toga, međutim, autorica istodobno detektira i demaskira i razlaže razloge njihova izostanka ako ne i uklanjanja iz nacionalne kazališne povijesti, nalazeći im korijenje i u uže kazališnohistriografskim i u šire društvenopovijesnim pa i ideološkim silnicama razmatranoga vremena kao što su, primjerice, dugogodišnje i sustavno zanemarivanje popularnih kazališnih vrsta poput operete ili kabareta u povijesti izvedbenih umjetnosti, marginalizacija ženskih umjetničkih prinosa kazališnoj kulturi ali i izbacivanje iz povijesti svih onih osobnosti koje su se zbog različitih klasnih, vjerskih ili nacionalnih opredjeljenja i pripadnosti u pojedini trenucima našle na „krivoj” strani povijesti i smatrale se društveno nepoćudnim i neprihvatljivim pa time i nepoželjnim u oficijelnim povijestima nacionalne (kazališne) kulture.

Martina Petranović

 

*


Naslov možete naručiti putem e-maila: hcentariti@gmail.com, odnosno u slobodnoj prodaji potražiti u knjižarama :

Ljevak, Trg bana Jelačića 17, Zagreb

Superknjižara, Rooseveltov trg 4, Zagreb

AGM, Teslina 7, Zagreb

Školske knjige

Fraktura

Knjižara Dominović


Vila lutaka

ITI - BIBLIOTEKA MANSIONI - TEATROLOGIJA

20,00 €


*


Jedina specijalizirana teatrologijska i dramska biblioteka u Hrvatskoj koja objavljuje knjige s područja teorije drame, povijesti kazališta i suvremene dramatike. Ima nekoliko edicija: teatrologija, antologije, drame, prijevodi, kazališni putopisi. Osnovana je 1994. i do sada objavila preko 80 naslova, a neke knjige postali su sveučilišni udžbenici.

© 2018 THEATROOM

bottom of page