top of page

"Žena bez groba" Martina Pollacka u prijevodu Nenada Popovića / "La femme sans tombe" de Martin Pollack dans la traduction de Nenad Popović

Photo du rédacteur: Le Fantôme de la liberté
Le Fantôme de la liberté
il y a 24 minutes
4 min de lecture





Ova je knjiga svojevrstan 'izvještaj o mojoj teti' austrijskog istraživačkog novinara, prevoditelja i poznatog književnika Martina Pollacka (1944.-2025.), u kojem predstavlja svoja otkrića o životu i tragičnoj smrti svoje rođakinje u komunističkom koncentracijskom logoru u Sloveniji 1945. godine. Rođena je i živjela u malom štajerskom gradiću Laškom, koji je imao miješano njemačko i slovensko stanovništvo. Većina njezine rodbine bili su njemački nacionalisti, a kasnije su čak postali nacisti. Sama nije bila zainteresirana za nacionalnu politiku i podjele te je bila udana za slovenskog učitelja.


Tijekom nacističkog režima (1938.-1945.) Slovenci su bili teško progonjeni, čak se u malom gradu dogodio i veliki masakr. Nakon pobjede u ratu, slovenski partizani su uzvratili deportacijama, zatvaranjima i pogubljenjima kolaboracionista, zbog čega je većina njemački govorećih stanovnika Laškog pobjegla u Austriju, koja je bila pod britanskom kontrolom. Teta je ostala u staroj obiteljskoj kući sa svojim suprugom, ali je odvedena u logor u regiji i tamo umrla. Pokopana je u obližnjoj masovnoj grobnici, njezini posmrtni ostaci kasnije nisu mogli biti identificirani, niti točan uzrok smrti.


Martin Pollack predstavlja ono što je mnogo godina kasnije mogao saznati o načinu života svoje tete, političkim, nacionalnim i političkim podjelama u obitelji koja je generacijama živjela u regiji gdje se slavenska i njemačka kultura miješaju i sukobljavaju pod radikaliziranim političkim konstelacijama. Pollack također prikazuje komplicirane i spokojne tradicije svakodnevnog života u srednjoeuropskom 'graničnom gradu', città di frontiera, kako je Claudio Magris nazivao Trst, ali ovdje mnogo manjem i idiličnom Laškom (na njemačkom Tüffer). Knjiga sadrži nekoliko povijesnih fotografija obitelji, ali su mu lokalni istraživači i fotografiji pomogli svojim arhivima.


Rezultat je uzorna anatomija grada, njegove zajednice, navika i karaktera, moderni odjek Proustovog djela U potrazi za izgubljenim vremenom, koje je napisao vrli istraživač, pisac i intervjuist, vjerojatno najbolji od Egona Erwina Kischa. Žena bez groba može se smatrati i drugom knjigom Pollackove 'studije slučaja' o njegovim nacističkim precima – posebno ocu koji je bio strašan, visokorangirani krvnik SS-a – koju je objavio pod naslovom Mrtvac u bunkeru i postao međunarodno poznat. Ovo djelo važan je mikrodokument o srednjoeuropskim nacionalizmima, fašizmima i ksenofobiji.


U vrhunskom prijevodu Nenada Popovića.



*



Ce livre est une sorte de "rapport sur ma tante" du journaliste d'investigation, traducteur et célèbre écrivain autrichien Martin Pollack (1944-2025). Il y présente ses découvertes sur la vie et la mort tragique de sa parente dans un camp de concentration communiste en Slovénie en 1945. Elle est née et a vécu dans la petite ville styrienne de Laško, qui comptait une population mixte allemande et slovène. La majorité des membres de sa famille étaient des nationalistes allemands, et sont même devenus plus tard des nazis. Elle-même ne s'intéressait ni à la politique nationale ni aux divisions, et était mariée à un enseignant slovène.


Sous le régime nazi (1938–1945), les Slovènes ont été sévèrement persécutés, et un grand massacre a même eu lieu dans cette petite ville. Après la victoire à la fin de la guerre, les partisans slovènes ont riposté par des déportations, des incarcérations et des exécutions de collaborateurs. C'est pourquoi la majorité des habitants germanophones de Laško ont fui vers l'Autriche, qui était alors sous contrôle britannique. La tante est restée dans la vieille maison familiale avec son époux, mais elle a été emmenée dans un camp de la région où elle est morte. Elle a été enterrée dans une fosse commune voisine. Ni ses restes ni la cause exacte de sa mort n'ont pu être identifiés par la suite.


Martin Pollack présente ce qu'il a pu apprendre, bien des années plus tard, sur le mode de vie de sa tante ainsi que sur les divisions politiques et nationales au sein d'une famille installée depuis des générations dans cette région où les cultures slave et allemande se mêlent et s'affrontent sous des constellations politiques radicalisées. Pollack dépeint également les traditions complexes et sereines de la vie quotidienne dans une "ville-frontière" (città di frontiera, comme Claudio Magris appelait Trieste) d'Europe centrale, mais ici à l'échelle de la petite et idyllique localité de Laško (Tüffer en allemand). Le livre contient plusieurs photographies historiques de la famille, complétées par les archives de chercheurs et photographes locaux.


Le résultat est une anatomie exemplaire de la ville, de sa communauté, de ses habitudes et de ses caractères. Un écho moderne de l'œuvre de Proust À la recherche du temps perdu, écrit par un chercheur, écrivain et intervieweur vertueux, probablement le meilleur depuis Egon Erwin Kisch. La femme sans tombe (Die Frau ohne Grab, Žena bez groba) peut également être considéré comme le deuxième volet de "l'étude de cas" de Pollack sur ses ancêtres nazis — en particulier son père, qui était un redoutable bourreau de la SS de haut rang — qu'il avait publiée sous le titre Le mort dans le bunker (Des Tote im Bunker, Mrtvac u bunkeru, The Dead Man in the Bunker) et qui lui a valu une renommée internationale. Cette œuvre constitue un micro-document important sur les nationalismes, les fascismes et la xénophobie en Europe centrale.


Traduit remarquablement de l'allemand en croate par Nenad Popović.



*




© 2018 THEATROOM

bottom of page