top of page
  • Photo du rédacteurLe Fantôme de la liberté

Nicolas Raljević dobitnik nagrade Davidias za 2024.









Nagrada „Davidias“ Dana hrvatske knjige dodjeljuje se za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili za najbolju knjigu, odnosno studiju inozemnoga filologa o hrvatskoj književnoj baštini.


Dobitnik nagrade „Davidias“ Dana hrvatske knjige 2024. godine je

Nicolas Raljević

za prijevod trilogije Glembajevih –

La Trilogie des Glembay : Messieurs les Glembay, À l'agonie i Léda

Prozor éditions, 2023.


Nicolas Raljević poznat je hrvatskoj javnosti po brojnim prijevodima hrvatske književnosti, od Marina Držića preko Milana Begovića, do Mire Gavrana, Ivane Sajko, i dr. Činjenica da je Nicolas Raljević nakon dvije godine ponovno dobitnik nagrade „Davidias“ dokazuje važnost njegova prevoditeljskoga rada za hrvatsku književnost i kulturu, kojim on promiče hrvatsku baštinu na francuskom govornom području te kojim se svrstava u vrh poslanika hrvatske književnosti kao renomiran i nagrađivan prevoditelj.

Nicolas Raljević rođen je 1963. godine u Argenteuilu i radi kao profesor francuskoga jezika u strukovnoj školi u predgrađu Pariza. Krežinu dramu Gospoda Glembajevi preveo je 2011. te objavio 2017., potom i Ledu (2012.) te U Agoniji (2019.). Godine 2023. objavio je izdanje La Trilogie des Glembay: Messieurs les Glembay, À l'agonie i Léda s uvodnim tekstom teatrologa Gorana Pavlića, izdanje trilogije primjerene forme te s naglašenim kompleksnim čitanje cjeline.

U konkurenciji za nagradu „Davidias“ ove je godine bio veći broj vrijednih prijevoda, što je dobar znak za hrvatsku književnost i znanost o književnosti. Povjerenstvo za Nagradu Dana hrvatske knjige potiče prevoditelje i inozemne znanstvenike da nastave marno raditi na promicanju i promidžbi hrvatske književnosti u svijetu te da objavljuju prijevode klasika hrvatske književnosti.

Suprotno predrasudama o zastupljenosti Krleže, uvjetovane i njegovom političkom figurom u hrvatskom i europskom kontekstu, znanost o književnosti desetljećima je upozoravala da njegov opus još uvijek čeka prijevode na mnoge europske i svjetske jezike. Godine 2013. zbornik znanstvenih radova (Ne)pročitani Krleža. Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. XV. razotkrio je velike lakune te ukazao na nužnost prevođenja Krleže, a još i više drugih autora hrvatskoga književnog kanona.

Nicolas Raljević dobar je poznavatelj Krležina opusa, a do sada je preveo Salomu, Galiciju, Golgotu, U logoru. Kakvoća i vrsnoća prijevoda g. Raljevića poduprta je sada nagrađenim zamašnim podvigom, izdanjem kompletne trilogije Glembajevih. Prevoditelj vješto iznalazi rješenja za kompleksne duge Krležine rečenice jednako kao i isprekidane i prepletene replike, osobito za solilokvije, didaskalijske upute i dr. U francuski jezik uspješno su prenijeti nijansirani govori dramskih osoba koji odražuju različite socijalne i individualne osobine u naturalističko-ekspresionističkom diskurzivnom ključu. Hrvatski klasik u prijevodu na francuski jezik sada rezonira s francuskim poimanjem naturalističko-modernističke sintakse. Kvaliteta prevoditeljskih odluka i visok prevoditeljski standard razvidi se također u oblikovanju imena dramskih osoba, gdje je prevoditelj vješto izbjegao zamke galiciziranja, primjerice u obliku imena Leonea Glembaya: umjesto adaptacije u francuski oblik imena Léon prevoditelj je zadržao talijansku formu imena Leone, itd. Visoka razina prevoditeljeva ludizma do izražaja je došala u rješenjima za Krležin prepoznatljiv postupak gomilanja varijacija i sinonima, što zahtijeva stalno premetanje francuskoga leksika. Osobito je vješta i grafička odluka da Krležine izvorno francuske fraze budu naznačene navodnicima i time se razlikuju od Raljevićeva prijevoda Krležinih izvornih hrvatskih rečenica na francuski jezik.

Krležina kanonizirana i najizvođenija trilogija sada je u svojoj cjelovitosti dostupna frankofonom kulturnom krugu za provjeru glasovitih krležijanskih teza u trilogijskom međuodnosu na samom književnom tekstu, u primjerenom prijevodu koji vjerodostojno prenosi smisao i ritam Krležine hrvatske riječi.

 

U ime Povjerenstva za Nagradu Dana hrvatske knjige

prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović







*



Francusko-hrvatska naklada PROZOR-EDITIONS, specijalizirana u prevođenju klasičnih i suvremenih dramaturgija s hrvatske kazališne scene, treću je godinu zaredom zavrijedila nagradu DAVIDIAS, koju Društvo hrvatskih književnika (DHK) dodjeljuje za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike, ili najbolju studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini objavljene protekle godine.

     Nakon što je prvi prijevod Nicolasa Raljevića na francuski jezik izvorne verzije »Dunda Maroja« najvećeg dubrovačkog dramatičara Marina Držića nagrađen 2022. godine te 2023. predgovor Guya Spielmanna sa sveučilišta Georgetown u Washingtonu za »Dvije hrvatske molijerade« (Ilija Kuljaš i Andro Stitikeca, nepoznatih autora) kojima se ukazalo na izvornost i vrijednost "frančezarija" hrvatskog 17. i 18. stoljeća, danas jednoglasno priznanje povjerenstva daje vjetar u leđa dosad na francuskom govornom području neobjavljenoj Glembajevskoj trilogiji Miroslave Krleže u prijevodu Nicolasa Raljevića.

     Priznanje kojoj pridonosi, kao i prethodnim dvama djelima, potpora Ministarstva kulture RH, upisuje se u povijest prevođenja hrvatskih dramskih tekstova u Francuskoj čime se uspostavlja i pravda da se Glembajevima konačno omogući susret s francuskim i frankofonim čitateljima. Važan je to korak ka legitimnom otkrivanju dramskog djela i autora koji u Francuskoj zasad ne postižu pritom zasluženo književno prepoznavanje.

     Prevoditelj i urednik Nicolas Raljević, profesor francuskog jezika u strukovnoj školi u pariškoj regiji, rođen 1963. godine, od majke Francuskinje i oca Dalmatinca, do danas je preveo više od 130 kazališnih djela hrvatskog nacionalnog repertoara. Uz izdanja u njegovoj izdavačkoj kući Prozor, neke od njegovih prijevoda objavili su i Durieux (Zagreb), Dom Marina Držića (Dubrovnik) i L'Espace d'un instant (Montpellier).



*


Čestitke !

Mots-clés :

コメント


bottom of page